Kupili smo jaja i odnijeli ih na detaljnu analizu, evo što smo otkrili

TRAGIČAN slučaj smrti petogodišnjeg dječaka od posljedica salmoneloze uznemirio je javnost i pokrenuo pravu lavinu novih otkrića bakterija u raznim prehrambenim proizvodima od jaja, preko ćevapčića do piletine i pačetine, u više različitih trgovina i lanaca.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić čak se angažirao u svojevrsnoj verziji kampanje „kupujmo hrvatsko“ u kojoj se višekratno pozivao na činjenicu da su jaja koja su se našla u fokusu istrage stigla iz Poljske te da je teško da hrana iz uvoza bude jednako svježa kao domaća.

Drugi su pak upozorili da se proizvodi koji stižu iz članica EU više ne smatraju uvoznima, da se njihov prijenos iz jedne članice u drugu smatra transportom kao i svaki drugi – od proizvođača do kupca te da svi moraju zadovoljavati stroge standarde EU, kako zdravstvenom ispravnosti, tako i kvalitetom.

Poruka potrošačima: Pazite i sami

Ovakav razvoj događaja otvorio je pitanja na koja nitko nije dao jasne odgovore.

Kako bi dao barem neke, Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ prošli je tjedan organizirao konferenciju „Sigurnost hrane“, na kojoj su stručnjaci istaknuli da hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna mada u većini slučajeva neće imati nikakvih štetnih posljedica za konzumente. Upozorili su da čak i u industrijski razvijenim zemljama, koje su riješile problem salmoneloza, raste broj oboljenja što znači da građani i sami trebaju voditi računa da ispravnim tretmanom namirnica – skladištenjem i termičkom obradom – pokušaju smanjiti mogućnosti zaraze.

„Savjetujemo građane da peru ruke, posuđe i daske za rezanje prije i nakon rukovanja sirovim mesom, morskom hranom i jajima te prije jela. Također, važno je provjeriti rok trajanja i pridržavati se uputa o čuvanju te lakopokvarljivu hranu u što kraćem roku pospremiti u hladnjak“, poručili su sa skupa.

Indexova akcija

 

Europarlamentarka Biljana Borzan, izvjestiteljica za hranu za Index je nedavno rekla da radi na jednom opsežnom istraživanju, koje bi trebalo usporediti brojne domaće i uvozne prehrambene proizvode.

No budući da će na njezine rezultate trebati pričekati, Index je odlučio provesti vlastitu mini-studiju.

U svojoj akciji na analizu smo dali tri vrste jaja od triju proizvođača – dvaju domaćih i jednog stranog:

1) Jaja Perfa deklarirana kao „Sretna jaja slobodnih nesilica“, Razred M
Klasa A, s rokom upotrebe do 15.12.2016. Zemlja podrijetla Hrvatska. Pakira Perfa-bio. d.o.o., Donja Stubica.

2) Jaja iz uvoza deklarirana kao Spar Natur Pur BIO jaja iz slobodnog, ekološkog uzgoja
Razred M, Klasa A, rok upotrebe do 06.12.2016. Zemlja podrijetla Austrija, uzgojeno u Austriji, Prozvođač Warenhandels – AG, Salzburg.

3) Svježa jaja kupljena na tržnici na Kvaternikovom trgu u Zagrebu od proizvođača OPG Cerje.

Od svake vrste jaja kupili smo po 30 komada kako bi uzorci bili dovoljni za sve potrebne analize. Najskuplja su bila austrijska (3,3 kn), nešto jeftinija Perfa (1,6 kn), a najjeftinija ona s tržnice (1,2 kn). Prepakirali smo ih kako deklaracije ne bi utjecale na provoditelje analize, označili ih brojkama 1, 2 i 3 (redom kao gore) te odnijeli u Centar za kontrolu namirnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu. Naručili smo dvije analize – mikrobiološku i nutricionističku. Našu cijelu akciju, koja je potrajala samo sat vremena, zabilježili smo kamerom i fotoaparatom (pogledajte video i galeriju).

Za jaja, a ne za meso, odlučili smo se iz više razloga. Prije svega zato što su bila najčešće spominjana u medijima u vezi sa salmonelom, zbog toga što predstavljaju idealan medij za razmnožavanje brojnih mikroorganizama, ali i zbog toga što su uzorci najstandardniji. Smatrali smo da je također prikladno usporediti jaja koja prema deklaracijama sva nose kokoši koje se slobodno kreću.

Tjedan dana kasnije, 5.12.2016., dobili smo rezultate analize i njihovo kratko tumačenje.

Obje analize pokazale su da sva jaja zadovoljavaju standarde EU, sva su bila mikrobiološki i nutricionistički ispravna.

Mikrobiološki nalazi za sve tri vrste jaja bili su istovjetni (tablica dolje), a pokazali su da mikroorganizmi nisu nađeni ili da su njihove količine manje od dozvoljenih granica. Salmonele nije bilo ni na jednom od uzoraka. Iz PBF-ova centra poručili su nam da su jaja u skladu s navedenim mikrobiološkim kriterijima te da ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi.

 

Skuplja, iz uvoza ipak su malo bolja

Analiza hranjivih sastojaka pokazala je da udjeli bjelančevina i masti čine 98% energije iz jaja, što je u skladu s podacima iz literature.

„38% do 39% energije potječe od bjelančevina te se prema zakonskom propisu EU može zaključiti da su jaja prirodno bogata bjelančevinama. Masti su najveći izvor energije, približno 60% energije jaja potječe od masti“, stoji u priopćenju Centra.

No iako je analiza pokazala da su sva jaja „prirodno bogata jednostruko nezasićenim masnim kiselinama“, autori ističu da su jaja označena brojkom 2, dakle, uvozna, austrijska, ipak najbolja.

„Uzorci jaja međusobno se razlikuju po udjelu zasićenih masnih kiselina i po udjelu višestruko nezasićenih masnih kiselina. Jaja, označena kao uzorak 2 s nutritivnog gledišta možemo izdvojiti kao najbolja jer imaju najmanji udio zasićenih masnih kiselina i najveći udio višestruko nezasićenih masnih kiselina pa tako i omega-3 masnih kiselina“, zaključuju u Odjelu za kemiju hrane i predmeta opće uporabe (tablice dolje).

Što znače navedene brojke?

Za bolje razumijevanje brojaka iz tablica treba postaviti neke relacije. Prije svega treba istaknuti da se podaci predstavljeni u tablicama odnose na količinu od 100 grama uzorka. Budući da se težina jednog jaja kreće između 55 i 60 grama, to znači da je se oni odnose na oko dva jaja. Razlike između jaja s najviše zasićenih masnih kiselina (3,42 g) i onih s najmanje (2,64) kreću se unutar jednog grama. Iz svega navedenog proizlazi da će razlika između jednog jaja s najmanje zasićenih masnih kiselina i jednoga s najviše, biti nešto manja od pola grama. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je prema uredbi EU preporučena maksimalna dnevna količina unosa zasićenih masnih kiselina 20 g (za nezasićene maksimum nije propisan), možete sami izračunati koliko vam je važna utvrđena razlika i je li ona vrijedna gore navedenih razlika u cijeni. To će prije svega ovisiti o tome koliko često i koliko puno jedete jaja. Protom budite svjesni da slične količine zasićenih masnih kiselina, oko 2 g na 100 g, ima i svinjetina.



Kako bi bilo s mesom?

Stručnjaci iz Centra ističu da i teorija i praksa pokazuju da bi naši rezultati bili slični i da smo radili analize istih vrsta mesa – primjerice pilećih prsa. Veće razlike među proizvodima postoje uglavnom samo kod tzv. složenih proizvoda kao što su primjerice keksi, u kojima postoji veliki broj sirovina koje mogu biti kvalitetnije ili manje kvalitetne ili pak zastupljene u većim ili manjim količinama. Primjerice, u nekima može biti više masti i šećera, a u drugima manje. No i ti proizvodi po sastavu moraju odgovarati onome što je istaknuto u deklaraciji.

Kod jednostavnih namirnica, kao što je pileće meso, postoji prilično ustaljen standard u kojem će se odstupanja u određenim hranjivim sastojcima, kao i kod naših jaja, uglavnom kretati unutar 20-ak posto.

Za kraj treba napomenuti da je naša mini-studija previše mala da bi se iz nje mogli izvoditi bilo kakvi generalni zaključci o tome što je bolje – uvozno ili domaće.

index.hr

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*